Ovo je izuzetna prilika da se naše džematlijke upoznaju s važnim informacijama koje se tiču ženskog zdravlja, a koje će predstaviti stručnjakinje iz naše zajednice. Predavanja će obuhvatiti niz tema od presudnog značaja za očuvanje i promociju zdravlja žena.

Među predavačicama će biti Nejla Šahbaz, doktor farmacije, Aldijana Karić Džananović, medicinska sestra specijalizirana za ginekologiju, te Aldijana Sahadić-Sačić, medicinska sestra specijalista za psihijatrijsko i mentalno zdravlje, board-certificirana. Također, o značaju brige o zdravlju iz perspektive kućne njege govorit će Arnela Tucaković iz Prime Home Care.

Seminar će moderirati naša muallima Anida Malkić, koja će osigurati da se događaj odvija u duhu edukacije i zajedništva. Džematske hanume će imati priliku ne samo da se obogate novim znanjima, već i da uživaju u druženju uz kahvu i kolače, koji će biti posluženi tokom seminara.

Ovaj seminar je prilika da se žene naše zajednice okupe, podijele iskustva i uče jedne od drugih, te da zajedno rade na unapređenju zdravog načina života. Pozivamo sve hanume da svojim prisustvom obogate ovaj skup i daju podršku inicijativi koja ima za cilj promociju zdravlja i blagostanja žena u našoj zajednici.

Za više informacija o seminaru i detaljima programa, zainteresovane dame mogu kontaktirati organizatore. Očekujemo vas u velikom broju i radujemo se vašem dolasku.

Jedna od najvažnijih tačaka dnevnog reda bila je prezentacija o toku priprema za gradnju novog centra pored trenutne džamije. Detalji o novoj zgradi i parkingu, koji su prezentovani džematlijama, uključivali su informacije o spratnosti – planirano je da zgrada ima tri sprata. Pored toga, detaljno je razrađen dizajn, pozicioniranje i ostali tehnički aspekti ovog ambicioznog projekta.

Važnost ovog projekta leži ne samo u njegovoj veličini i kapacitetu, već i u njegovoj simboličnoj vrijednosti kao centra zajedničkog okupljanja i duhovnog rasta. Nova zgrada je zamišljena kao mjesto gdje će se članovi džemata moći okupljati u većem broju, u modernom i funkcionalnom prostoru, što je posebno značajno za rastuću zajednicu kao što je džemat Nur. Istovremeno se riješava i gorući problem odvijanja mektebske nastave koja trenutno broji preko 350 polaznika te trenutni kapacitet naše džamije ne zadovoljava adekvatno trenutne mektebske potrebe. Jedan od važnijih aspekata novog centra uključuje i prostor za dječije obdanište te se planiranjem prostorija za obdanište nastoji riješiti još jedna potreba naše rastuće zajednice.

Pored prezentacije o novom centru, skupština se izjašnjavala i o nekoliko drugih važnih aspekata rada džemata. Usvojeni su izvještaji predsjednika džematskog odbora, imama, te blagajnika. Kroz ove izvještaje, članovi džemata su imali priliku da se detaljno upoznaju sa trenutnim finansijskim stanjem, kao i sa planiranim budžetom za nadolazeću 2024. godinu.

Budžet za 2024. godinu, koji je usvojen, iznosi impresivnih 320,000 dolara. Ovaj budžet je odraz rasta i razvoja džemata Nur te pokazatelj posvećenosti članova džemata njegovom napretku. Sredstva su planirana za različite aspekte rada džemata, uključujući i dalje finansiranje projekta izgradnje novog centra.

Skupština je također bila prilika da se raspravlja o različitim pitanjima i izazovima sa kojima se džemat suočava. Diskusije su bile konstruktivne i produktivne, sa jasnim naglaskom na zajedništvu i međusobnom razumijevanju. Članovi džemata su pokazali visok stepen zrelosti i odgovornosti u pristupu različitim temama.

Jedan od ključnih zaključaka skupštine bio je da je džemat Nur, iako suočen sa brojnim izazovima, zajednica koja je na dobrom putu. Uprkos izazovima koji su pred njima, članovi džemata pokazuju odlučnost i posvećenost da zajedno grade bolju budućnost.

U duhu transparentnosti i otvorenosti, džematski odbor je naglasio važnost redovnog informisanja članova o svim aspektima rada džemata. Također, izražena je zahvalnost svim džematlijama na njihovoj podršci i doprinosu.

Tema džumanske hutbe bila je amanet, što u vjerskom kontekstu označava povjerenu dužnost i povjerenje koje svaki musliman nosi prema svojoj vjeri, zajednici i Allahu dž.š. Hafiz Kujraković je istakao značaj očuvanja amaneta kao ključni dio vjerskog identiteta i moralne snage pojedinca.

Večernje predavanje, koje je uslijedilo nakon džematske večere, hafiz Kurjaković je iskoristio da razgovara o temi nijjeta – iskrene namjere iza djela koja se čine. Hafiz je istakao kako je za vjernika esencijalno da njegove ili njene akcije proizilaze iz čistog srca i namjere da se čini dobro isključivo radi Allaha dž.š. U tom kontekstu, podijelio je praktične savjete o tome kako vjernici mogu raditi na samopopravljanju i usmjeravanju svojih postupaka ka dobroti i plemenitosti.

Predavanja hafiza Kujrakovića dotakla su se i širih tema duhovnosti i etike u svakodnevnom životu, pružajući džematlijama uvid u to kako se vlastita uvjerenja i postupci odražavaju u njihovim obavezama prema zajednici i vjeri. Njegove riječi su naglasile važnost svjesnosti i namjere u svakom aspektu života, od ličnog razvoja do društvene odgovornosti.

Posjeta hafiza Ernada-ef. Kujrakovića imala je snažan odjek među džematlijama, pružajući im ne samo duhovnu hrabrost već i konkretne metode za poboljšanje sopstvenog života. Njegova poruka je bila jasna: pravi put do unapređenja sebe i činjenja dobra leži u iskrenosti i postojanosti u vjeri.

Večer je započela učenjem Kur’ana, gdje su različite generacije učača iz našeg džemata svojim melodioznim glasovima obradovale i duhovno obogatile prisutne. Učenje Kur’ana, koje je uvijek srž islamske vjere, time je još jednom potvrdilo svoju centralnost u svakodnevnom životu vjernika.

Nastavljeno je podsjećanjem na poruke Kur’ana kroz predavanje koje je održao glavni imam medžlisa, Eldin-ef. Suša. Imam Suša je u svom predavanju istakao ne samo važnost Kur’ana i njegovih poruka već i značaj ostalih izvora islamskog prava. Naglasak je stavljen na to kako Kur’an treba biti životna vodilja muslimana, pružajući smjernice koje oblikuju kako pojedinačne tako i zajedničke aspekte života.

Dio večeri bio je posvećen i svečanoj podjeli diploma novim učačima Kur’ana, koji su svojim trudom i posvećenošću zaradili Allahovu nagradu. Ovo je bila prilika da se istakne važnost kontinuiranog učenja i druženja s Kur’anom, koje zahtijeva stalni trud i predanost.

Večer Kur’ana Časnog bila je više od običnog okupljanja; bila je to prilika za duhovno preispitivanje i obnavljanje vjerske posvećenosti. Citat iz Kur’ana “Allah objavljuje najljepši govor” (Ez-Zumer, 23) savršeno odražava bit večeri – slušanje, učenje i življenje po najljepšim riječima.

Džemat “Nur” nastavlja da bude mjesto gdje se njeguje ljubav prema svetom pismu, gdje se vjernici okupljaju u namjeri da obogate svoje duhovno putovanje i gdje se tradicija i vjerska učenja prenose kroz generacije. Bujrum na naše buduće događaje, gdje se zajedništvo i duhovnost stapaju u harmoniju vjere.

Lejletu-r-regaib – 11. januar 2024.

To je noć u kojoj je majka Amina zanijela Božijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega. U narodu se naziva noć želja, a obilježava se dovama, dobrovoljnim namazima, učenjem mevluda i drugim Bogu ugodnim sadržajima.

Skupštine medžlisa – februar 2024.

Džemati koji su u sastavu IZBSA održavaju svoje redovne skupštine medžlisa na kojim imam i predstavnici džemata diskutuju o aktuelnim stvarima i pitanjima vezanim za rad džemata ili medžlisa, te dogovaraju o pitanja koja su od interesa za džemat i medžlis, te ih iznose na Skupštini IZBSA.

Lejletu’l-miradž – 6. februar 2024.

Ovo je noć u kojoj je Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega, uz Božiju pomoć uzdignut do mjesta do kojeg nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noći mjeseca redžeba 621. godine. Božiji Poslanik je te noći najprije nošen od Časnog Hrama u Mekki do džamije El-Aksa u Jerusalemu, a potom uzdignut kroz pojedina nebesa do Sidretu-l-muntehaa (Lotosa nad sedmim nebom) ili još bliže Uzvišenom. Tu se Poslanik, neka je spas i mir Božiji na njega, susreo sa nekim poslanicima, a razgovarao je i sa Uzvišenim Bogom. Na miradžu su objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, naređeno je pet dnevnih namaza muslimanima, a kao uspomena na razgovor vođen na miradžu u namazu se uči tkz. ettehijat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja namaza.
Ovaj dan je i Dan vakifa – onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zadužbinu na korist generacijama poslije njih.

Lejletu-l-berat – 24. februar 2024.

Petnaesta noć mjeseca ša’bana, osmog mjeseca hidžretskog kalendara, je mubarek noć Lejletu’l-berat. Ta noć se obilježava kao noć u kojoj meleki počinju pisati sudbinu čovječanstva i svakog čovjeka pojedinačno za narednu godinu. Ona navješćuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana.

Prva teravija – 10. mart 2024.

Sa akšamskim vremenom nastupa mjesec ramazan, te se prva teravija klanja to isto veče.

Prvi dan ramazana – 11. mart 2024.

Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je naređen 2. godine po hidžri (624.). Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman dužan je postiti čitavih mjesec dana od zore do zalaska sunca. To je treći temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji nekad ima 29, a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godišnjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina muslimanskog kalendara je kraća za deset dana od sunčeve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godišnje doba i u svim mjesecima i danima.

Lejletu-l-bedr – 26. mart 2024.

Tradicionalno se kao sjećanje na Bitku na Bedru, u svim džematima gdje se obavljala teravija namaz organizirana su predavanja i izvođeni prigodni programi. Na ovim programima izvođen je poseban tekst (Bedrija) u prozi u vidu dove u kojem se spominju imena svih 313 učesnika Bitke na Bedru.

Dan pobjede na Bedru – 27. mart 2024.

Druge godine po preseljenju (hidžri) Muhammeda, neka je spas i mir Božiji na njega, iz Meke u Medinu, odnosno 624. godine na obroncima Bedra dogodila se prva velika bitka u povijesti islama. Idolopoklonici iz Meke, iako su bili tri puta brojniji, poraženi su na Bedru i to je jedna od najvećih pobjeda muslimana u povijesti. Ova pobjeda je potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao važan i snažan faktor s kojim moraju računati svi stanovnici Arabijskog poluotoka. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je 17. ramazan, dan kada se dogodila bitka na Bedru, proglasila je Danom bošnjačke dijaspore.

Ulazak u i’tikaf – 30. mart 2024.

I’tikaf podrazumijeva povlačenje u džamiju i boravak u njoj određeno vrijeme radi ibadeta Uzvišenom Allahu dž.š. Prema fikhskom propisu u i’tikafu se boravi zadnjih deset dana ramazana.

Lejletu-l-kadr – 5. april 2024.

Noć kadr je noć početka objavljivanja Kur’ana, posljednje objave koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noći posvećeno jedno cijelosti poglavlje Kur’ana. To je “noć bolja od hiljadu mjeseci”, a “u njoj silaze Meleki i Džibril zbog odluke svake”. U Noći kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Božiju na oba svijeta. Veličina ove noći sadržana je u objavljivanju Kur’ana, najveće milosti ikad darovane. Islamska zajednica je označila ovu noć kao noć znanja, nauke i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne akcije prikupljanja sredstava za obrazovne ustanove Islamske zajednice.

Prvi dan ramazanskog bajrama – 10. april 2024.

Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama – Ramazanski i Kurban-bajram. Ramazanski bajram nastupa 1. ševvala, desetog mjeseca hidžretskog kalendara. Muslimani se ovoga bajrama raduju jer su ispostili mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu Uzvišenom. Ovaj bajram traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku najbolja odijela, posjećuju mezarja, obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, dijele sadaku.

Dan šehida – drugi dan bajrama – 11. april 2024.

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice drugi dan ramazanskog bajrama proglašen je Danom šehida. To je dan sjećanja na sve one koji su svoje živote dali braneći svoju porodicu, čast, domovinu i vjeru. Na Dan šehida se obiđu šehidska mezarja, posjete šehidske porodice, prouči hatma za sve šehide i podsjeti se na njihovu uzvišenu žrtvu.

Skupština IZBSA – 4. maj 2024.

Skupština muftijstva je predstavnički organ kojeg čine delegati džemata koji su u sastavu IZBSA. Delegati na redovnoj skupštini muftijstva odlučuju o svim bitnim odlukama i smjernicama zajedničkog rada svih džemata.

Dan džamija – 7. maj 2024.

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 7. maj je proglašen Danom džamija. Ovaj datum je odabran jer je 7. maja 1993. godine u 3:05 sati srušena Ferhadija džamija u Banjaluci. Ferhadija džamija je sagrađena 1579. godine a dao ju je sagraditi bosanski namjesnik Ferhat-paša Sokolović. Bila je pod zaštitom UNESCO-a, a njeno rušenje sastavni je dio plana o uništavanju objekata duhovne i materijalne kulture muslimana.

Dan Arefata – 15. juni 2024.

Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu’l-arefe (Dan Arefata). Arefat je brežuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža, te se svi hadžije 9. zul-hidžeta, dan uoči Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu. Na Brdu Milosti (Džebelu’r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva. Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadžijama i danas je prisutna a održava se na nekoliko velikih svjetskih jezika. Lijepo je da oni koji nisu na hadžu poste ovaj dan.

Kurban-bajram – 16. juni 2024.

Kurban ili Hadži bajram – velik je mubarek dan, dan velikog Božijeg dobra.
Njegovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža – dana boravka nekoliko miliona muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako bi obavili peti stub islama -hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje, i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega. Kurban bajram traje 4 dana.

Nova 1446. hidžretska godina – 7. juli 2024.

Nova godina muslimanskog kalendara nastupa 1. muharrema. Muslimanski kalendar je lunarni, mjesečev kalendar i godina ovog kalendara je kraća 10 dana od godine sunčevog kalendara. Ovakav način računanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za početak računanja vremena uzeta je Hidžra – preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Božiji na njega, iz Mekke u Medinu. Hidžra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Božiji na njega.
Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otići tamo gdje neće biti u opasnosti. Medina, ili Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utočište i Poslanik je, neka je mir i spas Božiji na njega, napustio noću svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao živjeti do svoje smrti.

Dan sjećanja na genocid u Srebrenici – 11. juli 2024.

Dan sjećanja na šehide Srebrenice stradale u masovnom genocidu 1995. godine u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda. Na ovaj dan u svim džematima uče se hatme, jasini i dove, a u Potočarima se organizira poseban vjerski program i dženaza-namaz za ekshumirane žrtve genocida u Srebrenici.

Dan Ašure – Jevmu-l-Ašura – 16. juli 2024.

Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Ašure. Prema predanjima u ovom je danu nakon potopa pristala lađa Božijeg poslanika Nuha, neka je mir i spas Božiji na njega. Preporuka Božijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca. Na ovaj dan se spravlja i posebno jelo ašura (na arapskom deset). Spravlja se tako da se stavi više vrsta voća i povrća i tako napravi smjesa kao znak sjećanja na Nuha, neka je spas i mir Božiji na njega, koji je, po predanjima, u svoju lađu ukrcao po par od svega živoga.

Dan sjećanja na genocid u Prijedoru – 20. juli 2024.

Dan sjećanja na šehide Prijedora stradale u periodu od 20. do 25. jula 1992. u toku jedne od najorganiziranijih kampanja progona jedne populacije po etničkom osnovu kada je ubijeno je oko 1,800 ljudi, žena i djece u šest džemata lijeve obale Sane. Na ovaj dan se organizira poseban vjerski program i dženaza-namaz za ekshumirane žrtve genocida u Prijedoru.

Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike – 30. avgusta do 1. septembar 2024.

Susreti Bošnjaka Sjeverne Amerike su godišnja manifestacija koja se održava pod pokroviteljstvom Islamske Zajednice Bošnjaka u Sjevernoj Americi. Prvi susreti su odžani još davne 1996 godine u Torontu. Susreti Bošnjaka su zapravo mreža manifestacija vjerskog, političkog, kulturnog i sportskog karaktera i nesumnjivo su najveći događaj za Bošnjake ovog dijela svijeta. Više detalja o mjestu i prrogramu ovogodišnjih Susreta Bošnjaka će se biti dostupno u narednom periodu.

Mevlud – rođenje Poslanika a.s. – 15. septembar 2024.

Posljednji Božiji poslanik Muhamed, neka je spas i mir Božiji na njega, rođen je u ponedjeljak, 12. rebiu’l-evvela, trećeg mjeseca muslimanskog kalendara, 571. godine po Isau, mir i spas Božiji na njega. Muslimani dan rođenja Muhammeda, neka je mir i spas Božiji na njega, obilježavaju učenjem mevluda. Sam termin mevlud označava rođenje, ali je vremenom njegovo značenje znatno prošireno, te se svaka vjerska manifestacija na kojoj se okupi veliki broj muslimana naziva mevludom. Osim mevluda na kojima se okupi veliki broj vjernika organiziraju se i porodični mevludi u različitim dobima godine, a ne samo 12. rebiu’l-evvela. Samo rođenje Božijeg Poslanika bilo je inspiracija pjesnicima da napišu spjevove – mevlude u kojima kroz stih opisuju vrijeme u kojem se rodio Muhammed, a.s., njegovu majku Aminu i dr. Takve spjevove napisali su Šemsudin Sarajlić, Hafiz Salih Gašević, Hafiz Ibrahim Zenunović, dr. Safvet-beg Bašagić, Rešad Kadić, Ešref Kovačević i drugi.

Centralne mevludske svečanosti medžlisa – septembar 2024.

Muslimani širom svijeta obilježavaju mjesec rebiu-l-evvel, mjesec Božijeg poslanika učenjem Kur’ana, mevluda, ilahija i kasida, te drugim prigodnim sadržajima prisjećajući se na taj način rodjenja i života Poslanika, kao i njegove poslaničke misije.

Centralne mevludske svečanosti će se održati u jednom džematu na području svakog medžlisa uz goste predavače, glavne imame medžlisa, a program izvode imami iz svakog medžlisa.

Rekao je naš Milostivi, Allah, azze ve dželle:

Ako biste brojali Allahove blagodati, ne biste ih mogli pobrojati. Allah zaista mnogo prašta i samilostan je.                                                 

(En-Nahl, 18)

Svaki iskreni vjernik bi morao uvijek imati na umu ove riječi našeg Plemenitog Gospodara. Prije svega, da u svakom trenutku budemo od Njemu zahvalnih robova na svim Njegovim blagodatima, a onda ta svijest o Allahovim blagodatima da probudi u nama želju da koristimo sve ono čime nas je Gospodar svih svjetova opskrbio u hajru, i da to činimo dok te blagodati traju i dok ih posjedujemo, a ne kad prođu ili kad ih budemo uskraćeni.                                                                                                                                                             

U proteklom periodu slušali smo i čitali o mnogim blagodatima koje uživamo u ovom mubarek mjesec ramazanu. A jedna od najljepših jeste što se u njoj nalazi noć u kojoj je počela objava Časnog Kur’ana i početak misije posljednjeg Allahovog poslanika, alejhis-salatu ves-selam.                                                                                                                                    

Allah, subhanehu ve te’ala ovu blagoslovljenu noć je nazvao Lejletul-Kadr, i opisujući najznačajnije odlike i vrijednosti ove noći, rekao je:   

Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadr, a šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.

El-Kadr

Naš Plemeniti Gospodar uči nas da je ta noć bolja od hiljadu mjeseci, pa sve ono što steknemo od dobrih djela u ovoj noći ne bi mogli postići ni za 83 godine svog života. Također, da zbog Njegove milosti i bereketa ove noći na Zemlju se spuštaju mnogi meleki jer je ovo noć odredbe, odluke sve do naredne godine, što bi trebalo da nas podstakne da ovu noć probdijemo u što većoj pokornosti Allahu, azze ve dželle.                                                           

Obzirom da je ovo isto noć Kur’ana, u kojem je počela objava i uputa cijelom čovječanstvu, ovu noć bi trebali iskoristiti i da razmislimo o svom odnosu prema Kur’anu. Da razmislimo koliko smo povezani sa Kur’anom, koliko nam znači, i u kojoj mjeri je zastupljen u našim životima. Da u ovoj noći probudimo svoju ljubav prema Njegovom govoru i da razmislimo koliko mi zaista volimo svoga Gospodara?             

Zaista sva ova saznanja bi nam trebala biti dovoljna motivacija u traganju za svim dobrima te noći. A naš voljeni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučava nas u kojem vremenu treba da je tražimo, i kaže: „Tragajte za Lejletul-Kadrom u neparnim noćima posljednje desetine ramazana.”

U ovim noćima uzmimo sebi za obavezu da rezimiramo svoje stanje, uradimo samoobračun kojeg smo prijeko svi potrebni, i čvrsto odlučimo da ćemo sve loše navike promijeniti, a na dobrima ustrajati.

I sve to popratimo iskrenom dovom Milostivom Allahu čija vrata milosti su uvijek otvorena. Jedne prilike Aiša, radijallahu anha, upitala je Allahovog Poslanika : „Kada bih znala koja je noć Lejletul-Kadr, šta bih trebala u njoj da izgovaram? ” Poslanik, alejhi selam, odgovori joj da uči ovu dovu:

„اللَّهُمَّ إِنَّكَ عَفُوٌّ تُحِبُّ الْعَفْوَ فَاعْفُ عَنِّي”

„Allahumme inneke afuvvun tuhibbul afve fa’fu anni.”

„Allahu moj, zaista si Ti Onaj Koji prašta, voliš da praštaš, pa oprosti meni.”

Pored ove dove mi možemo učiti općenito sve dove, a posebno preporučujem dovu Allahova poslanika koju je on učio na namazima između dvije sedžde. Ovo je dova kojom ćemo, uz Allahovu dozvolu i milost, obuhvatiti svako dobro dunjaluka i ahireta. A ona glasi:                                                  

„اللَّهمَّ اغْفِرْ لي، وارْحَمْنِي، وعافِني، واهْدِني، وارزقْنِي”

„Allahummagfir li verhamni, ve afini, vehdini, verzukni. ”

„Allahu moj, oprosti mi, smiluj mi se, podari mi zdravlje, uputi me i opskrbi me. ”

Zaista nikako ne bi smjeli biti nemarni po pitanju dove našem Stvoritelju, jer je On onaj koji najbolje opskrbljuje i čije riznice su nepresušne. Od Selmana, radijallahu anhu, se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu  alejhi ve sellem, rekao: „Doista se vaš Gospodar stidi i plemenit je; stidi se da ruke roba koje mu podigne, tražeći nešto, vrati prazne. ”

A sve ibadete objedinit ćemo klanjanjem noćnog namaza u ovoj noći, pa bi od svega trebali da se potrudimo da ovu noć provedemo najviše na kijamu. Pa ćemo klanjajući noćni namaz zikriti, veličati Allaha, učiti Kur’an, donositi salavate i selame na Allahova Poslanika, i doviti za sebe, svoje roditelje i sve muslimane.

Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je kazao: „Ko noć Kadra provede u kijamu (klanjajući namaz), vjerujući u njen blagoslov, tražeći na taj način nagradu od Uzvišenog, bit će mu oprošteni prijašnji grijesi.”

Allaha Uzvišenog, molimo da nas poživi u hajru i berićetu ove noći, i da nakon nje izađemo sretni, nasmijani i čisti od grijeha. Amin!

                                                                                                          Šefik-ef. Delalović

                                                                                               St. Louis Islamic Center “Nur”

Vehid ef. je održao prigodno predavanje, a pred teraviju je našem džematu dodijelio priznanje od reisa Husein ef. Kavazovića za izvanredne rezultate u prikupljanju zekata proteklih pet godina.

Naš narod bi rekao da sit gladnog ne razumije. Istina je da čovjek zaokupljen stalnom blagodati koju mu njegov Gospodar daje često zaboravi na potrebe onih kojima je zadužen.

Kaže Milostivi: Nije čestitost u tome da okrećete lica svoja prema istoku i zapadu; čestiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, naročito oni koji su izdržljivi u neimaštini, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone. (El-Bekare, 177)

Mjesec ramazan, iako njegova suština nije samo gladovanje, jeste posebna prilika u kojoj imamo mogućnost da dokučimo na zaboravljeni osjećaj gladi, žeđi i nemoći kojim su mnogi oko nas iskušani. Na taj način susojećanje prema onima koji su oskudicom iskušani razvijamo, bliskost sa njima osjećamo i potrebu pomaganja i korisnog djelovanja gradimo.

Sveznajući Gospodar nas na mnogo mjesta u Časnom Kur’anu napominje na potrebu dijeljenja.

One koji troše imetke svoje na Allahovu putu, a onda ono što potroše ne poprate prigovaranjem i uvredama, čeka nagrada u Gospodara njihova, – ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati. (El-Bekara, 267)

Međutim susojećajnost sa onima koji su neimaštinom iskušani ne podrazumijeva samo davanje nego i pažnju i čuvanje njihove časti, te ne praćenje našeg dobročinstva prigovaranjem, uvredama i kojekakvim zahtjevima i komentarima koje ionako tešku situaciju ljudi još više znaju otežati. Primjer su nam naši dobri prethodnici za koje se prenosi da bi govorili (tiho tako da ih oni kojima pomažu ne čuju): „Dobro nam došli oni koji naš imetak prenose sa ovog svijeta na budući.“ Uvjerenje da je davaoc sadake onaj koji najviše od nje koristi ima, zapravo i jeste element koji dužnu empatiju i ljubav prema siromasima produbljuju. Ljubav i saosjećanje koju vjernik, kojem je Allah imetak darovao pa ga on na Njegovom putu dijeli, osjeća prema svome bratu ili sestri koji su neimaštinom iskušani, podstiče ga da dovu Gospodaru Uzvišenom za nevoljnika upućuje, da mu želi što i samom sebi, čemu nas naš Poslanik savjetuje, te na sakrivanje milostinje koju na Allahovom putu dijeli.

Lijepo je kada javno dajete milostinju, ali je za vas bolje da je dajete siromasima kad niko ne vidi, i On će preći preko nekih vaših hrđavih postupaka. – A Allah dobro zna ono što radite. (El-Bekara, 271)

Vođeni hadisom u kome se prenosi da je Muhammed a.s. rekao, „Gornja ruka je bolja od donje ruke, a gornja ruka je ona koja udjeljuje, dok je donja ona koja traži.“, naši prethodnici bi sadaku udjeljivali tako što bi svoju ruku pružali kako bi ruka siromaha bila ona koja je gornja u ovoj transakciji, iz želje i uz dovu Gospodaru da stanje onoga koji je u oskudici poboljša.

Zato nastojmo da na Allahovom putu dijelimo, da tegobe onih koji dovoljno nemaju osjetimo i da radi Allaha prema njima milostivi budemo.

Želim nas podsjetiti i na to da sadaka imetak ne umanjuje već je ona pokazatelj ugleda koji pred Allahom, koji bez računa opskrbljuje, imamo. U jednoj hikaji se spominje da je stari šejh htio svoga učenika poučiti ihsanu, pa ga je izveo na pijacu. Idući tako vidjeli su čovjeka koji je držao svežanj novčića u ruci i nešto je po njemu prebirao, dok je siromah pored njega stajao. Pa je učitelj upitao učenika: „Da li znaš šta ovaj traži?“

„Poduči me“, reče učenik. „On traži svoj ugled kod Allaha, pa prebire po onom svežnju i kad god uhvati za krupniji novčić rekne „Ja ovoliko kod Allaha ne vrijedim“ pa ga vrati u svežanj“, odgovori učitelj.

Prenosi se da je Omer ibn Abdul Aziz dobio obavijest da je njegov sin kupio prsten od 100 dirhema. Pa kada je to čuo odmah mu je pismo napisao, a u pismu slijedeće riječi: „Kada ovo pismo dobiješ odmah prsten prodaj. Sve što dobiješ, kao sadaku siromasima, podijeli, osim dva dirhema. Za njih kupi prsten i na njemu ugraviraj: „Allah se smilovao čovjeku koji zna svoju vrijednost.“

Molim Allaha da nam podari svijest o vrijednosti dijeljenja na Njegovom putu, o nužnosti čuvanja časti vjernika a posebno među njima onih koji su u teškom stanju, te razumijevanju da je Allah Opskrbitelj i da svjesnost o blagodatima kojima smo obasuti treba da prati i zahvala Njemu Uzvišenom.

Molim Allaha Milostivog da nas za naše milostinje nagradi i olakša nam da još više na Njegovom putu dijelimo.

Eldar-ef. Malkić

St. Louis Islamic Center “Nur”